Facebook Twitter Linkedin Google+

Najšarmantniji vinski događaj

ANDRO CRVIK: Mnoge naše vinare zaboljet će glava kad izađemo na zajedničko tržište Europske unije

ANDRO CRVIK: Mnoge naše vinare zaboljet će glava kad izađemo na zajedničko tržište Europske unije

Andro Crvik, konavoski je vinogradar i vinar u čijoj obitelji postoji stoljetna tradicija proizvodnje vina. Iako je cijeli život vezan uz vino i lozu kroz rad u državnoj vinariji, vlastitu Vinariju Crvik osnovao je tek 1993 godine.

Kvalitetnim i predanim radom te vrhunskim proizvodom zaslužio je mjesto u vrhu konavoskog vinarstva. Kao predsjednik Udruge konavoskih vinara, godinama se bori za što bolji status proizvođača vina i upozorava na probleme s kojima se domaći vinari bore na tržištu vina. U razgovoru za naš portal vinar Cvirk ispričao nam je kako je svjestan svih prednosti proizvodnje vina na jugu Hrvatske, ali i da ga zabrinjavaju problemi s kojima se naši vinari tek trebaju susresti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Predstavio nam je Udrugu konavoskih vinara koja broji 18 članova i formalno je osnovana tek prije tri godine, iako vinari aktivno surađuju već puno desetljeće. Apelirao je na snažno povezivanje vinara koji se, kaže, moraju žrtvovati u ime zajedničkog dobra i predstaviti državi svoje probleme.

Udruga vinara Konavala osnovana je prije tri godine, no vinari između sebe surađuju puno duže. Koliko je bitna međusobna komunikacija i suradnja samih vinara; često, naime, čujemo od  dalmatinskih vinara kako je upravo nedostatak komunikacije najveći problem?

To pitanje daleko je značajnije nego što mu mi sami vinari pridajemo pažnju. S obzirom na  probleme koji nas okružuju i koji nas tek očekuju ulaskom u Europsku uniju, međusobna komunikacija i odnosi bi trebali biti znatno čvršći. Mi, vinari iz Konavala, jako smo dobro povezani, funkcioniramo kao udruga i samo jedan detalj - da zajedno nastupamo na Dalmacija Wine Expo-u - mali je korak u tom smjeru. Povezivanje će postati još važnije nakon ulaska u EU i novih okolnosti koje će se pojaviti na tržištu. Primjerice, mali vinari neće moći ispuniti ni osnovne tehničke i tržišne uvjete tako da će bez suradnje i povezivanja svima biti dosta teže. Nažalost, proizvodnja je jako usitnjena i, kao takva, izuzetno skupa dok su naši vinogradi zahtjevni. To su sve područja oko mora, po otocima, u priobalju, sve su to relativno male parcele u koje se ulaže dosta ljudskog rada koji je objektivno skup. Sve te probleme možemo ublažiti povezivanjem i međusobnom suradnjom.

Vaša vinarija osnovana je 1993. godine na tradiciji stare obiteljske proizvodnje koja datira još od 1897. godine. Iako među sortama od kojih proizvodite vino imamo merlot i cabernet sauvignon, uvijek ističete autohtone sorte Malvasiju dubrovačku i Maraštinu?

 

Naša udarna sorta je „Malvasija dubrovačka“. Prema sačuvanim materijalima, to je jedno od najstarijih vina na ovom području i po prvi put se spominje davne 1383. godine u arhivu Dubrovačke republike. Uzgajala se tada najviše u dubrovačkim vrtovima po Konavlima. Ono što znamo, da je ta sorta vrlo rijetka na cijelom Mediteranu. Možemo je pronaći još na Siciliji i Tenerifima. Izuzetno je zanimljiva, jer s obzirom na sortnu aromu i visoke alkohole,  vino je  uvijek harmonično. Kod „naše malvasije“ su arome toliko snažne da se taj alkohol praktički ne osjeti. Tu je svakako i „maraština“, poznata dalmatinska sorta koja je identična jednoj talijanskoj malvasiji. Uzgaja se u crvenoj zemlji južne strane Konavala te po obroncima Konavoskog polja. Tu je naravno i „plavac mali“, koji u Konavlima ima nekoliko prekrasnih pozicija koje daju vrhunske rezultate. Pojedini konavoski plavci su ravni nekim dingačima s Pelješca i uvjeravam vas da će biti malo iznenađenje na ovogodišnjem Dalmacija Wine Expo-u. Ne smijemo zaboraviti „merlot“ i „cabernet sauvignon“, jer naš „merlot“ iz vinarije Crvik pod imenom Negromant posljednjih nekoliko godina osvaja uvijek prve nagrade. Po njemu smo postali prepoznatljivi i čini se da je njegov uspjeh pitanje odličnih mikroklimatskih uvjeta jer se merlot u Konavlima puno bolje snašao za razliku od cabernet sauvignona.

Gdje se sve mogu kupiti vaša vina?

Dio naše proizvodnje izvozili smo do sada u BiH, međutim zbog  ulaska u EU, Hrvatska ostaje bez članstva u CEFTE-i i dolazi do određenih poremećaja na tržištu i znatno otežavajućih uvjeta za naše vinare. S druge strane pripremamo određene količine za izvoz u Sloveniju. U trgovačkim lancima smo vrlo malo prisutni, ali nas zato ima najviše u hotelima i restoranima diljem Hrvatske. Očekujemo i od Dalmacija Wine Expo-a da nam pomogne da proširimo svoju zastupljenost na području srednje Dalmacije koja je jako turističko područje. Želimo upoznati s našim vinima potencijalne kupce, hotelijere, vlasnike restorana…

Izgubili smo tržište BIH a mnogi predviđaju da će nas zaboljeti glava od cijena koje će stranci nudit za svoja vina kada uskoro pristupimo EU?

Mislim da su u pravu  svi oni koji nam predviđaju takvu budućnost na novom tržištu. Prema podacima s kojima raspolažemo, trebali bismo rušiti cijene naših vina za čak 50 posto da bi se uopće mogli približiti i izjednačiti s današnjim cijenama unutar Europske unije, naravno kada su u pitanju iste kvalitativne grupe vina. Postoji još jedna činjenica; Hrvatska je u vinskom svijetu još relativno nepoznata zemlja. Tek posljednjih nekoliko godina se pojavljujemo na svjetskim sajmovima, poput londonskog, što je vrlo značajno za naše vinare. London je ipak  svjetski vinski centar, a samo preko takvih sajmova svijet može otkriti Hrvatsku. Također, turisti koji posjećuju našu obalu, su ugodno iznenađeni samom kvalitetom hrvatskih vina. Ipak spuštanje cijena sigurno će dovesti do gašenja jednog broja vinara koji nisu osposobljeni za konkurenciju koja će doći na hrvatsko tržište.

Mnogo prašine ovih dana izazvala je odluka Europske komisije da se više neće moći koristiti ime prošek jer previše podsjeća na talijanski prosecco?

Vlada se nije pobrinula za poljoprivrednike a posebno za probleme nas vinara. Primjerice, mali vinari ne mogu koristiti sredstva iz europskih fondova, jer se jednostavno ne mogu prilagoditi teškim zahtjevima koji se od njih traže. Prošek je propuštena prilika i realno gledano velika Italija sa 60 milijuna stanovnika prema naših 4,5 milijuna, i sve da smo nešto napravili, vjerujem da nam ne bi koristilo. Jednostavno, oni su tu jači, snažniji i to je naša realnost. Ipak, trebali smo naći ekipu koja bi se puno bolje borila za naše interese u Europskoj uniji.

Često spominjete kako ne postoji strategija razvoja vinarstva i vinogradarstva na razini države?

Na razini države apsolutno ne postoji i svima je jasno da ćemo morati nešto napraviti ako se želimo razvijati i opstati na tržištu. Ja sam član nekih vinarskih udruga na razini države i to pitanje stalno potenciramo, međutim, ne vidim da bi se tu nešto moglo promijeniti. Definitivno bi nam trebala kvalitetna strategija, koja ne bi bila politička već ekonomska i proizvodna, prilagođena uvjetima sutrašnjice, odnosno onoga što nas čeka nakon ulaska u EU. Pitanje vinskog sektora u Hrvatskoj nije tretirano na način kako bi trebalo biti. Imamo velikih problema, jer vinari, posebno iz Dalmacije, ne znaju artikulirati svoje zahtjeve prema Vladi. Pogledajte mljekare i ratare kada je u pitanju mlijeko ili pšenica. Na sjeveru odmah traktori iziđu na ulicu i ministar mora intervenirati i pronaći rješenje. U Dalmaciji nema šanse da se takvo nešto dogodi. Čak mi je jednom davno  na jednom sastanku bivši ministar poljoprivrede Pankretić rekao ˝ma što vi dalmatinci tražite u poljoprivredi, za vas je turizam  i prepustite sve to nama gore.˝ Vlada nema približnu percepciju, da u svjetskim razmjerima, jedna relativno mala poljoprivredna grana kao vinarstvo -  nešto znači. Međutim, vinarstvo u Dalmaciji nije samo pitanje proizvodnje vina, već puno više. To je pitanje opstanka, odnosno demografske obnove, jer ljudi na ovim prostorima uzgajaju vinovu lozu više od tisuću godina i na taj način osiguravaju svoju egzistenciju.

Možemo li uopće predvidjeti što nas čeka kada Hrvatska 1. srpnja pristupi EU?

Teško je naći odgovor na to pitanje. Vjerujem da će snalaženje na samom početku biti jako teško, ali Hrvatska ima šansu za uspjeh. Vino moramo vezati uz turizam koji mu je veliki saveznik i jedino na taj način možemo opstati u igri s puno jačima od sebe.

  • “Pozdravljam napore organizatora koji su svojom predanošću i trudom uspjeli realizirati značajnu enogastronomsku manifestaciju. Upoznat sa važnošću jednog od vodećih enogastro sajmova Dalmacije odlučio sam vam dodijeliti pokroviteljstvo.”

    IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH
  • “Ovaj festival je vrlo značajan u promicanju vinske kulture Dalmacije.”

    MIKE MILJENKO GRGICH, slavni kalifornijsko-hrvatski vinar
  • “Dalmacija Wine Expo manifestacija je koja po svemu iskače iz šablone, i to radi na vrlo simpatičan, ali profesionalan način. Možda nije najveći, ali je zasigurno najšarmantniji vinski događaj.”

    LADA RADIN, novinarka gastro.hr
  • “Jako pozdravljam činjenicu da se "Dalmacija Wine Expo" održao u Makarskoj. Vinska industrija velik je potencijal za vašu zemlju. Posebno pozdravljam entuzijazam organizatora koji su pokrenuli jednu ovako plemenitu ideju.”

    ROBERT BENMOSCHE, izvršni direktor AIG-a, SAD
  • “Najkvalitetniji vinski događaj na području Dalmacije.”

    dr.sc. LEO GRACIN, vinar, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu

http://youtu.be/VdWsb-e7u7I http://youtu.be/Uzm2Xd8BJoo http://youtu.be/9KL6DYVaHY4

Newsletter

Za pretplatu na naš newsletter molimo upišite svoju e-mail adresu.

Potvrdni e-mail će vam odmah biti poslan.