Facebook Twitter Linkedin Google+

Najšarmantniji vinski događaj

Ilija Zdravko Jakobović: „Europska unija je dobra prilika za sve naše vinare. Ne bojim se konkurencije, jer znam da radim kvalitetno vino.“

Ilija Zdravko Jakobović: „Europska unija je dobra prilika za sve naše vinare. Ne bojim se konkurencije, jer znam da radim kvalitetno vino.“

Prvu butelju flaširali smo 1999. godine i tada nismo niti slutili da će hobi koji okuplja društvo oko stola krenuti prema poslovnim mogućnostima priča 63-godišnji vinar Ilija Zdravko Jakobović. Proizvodnjom vina počeo se baviti još 1971. godine, a tvrtku Vina Jakob d.o.o. osnovao je tek 2006. godine.

Od tada niže samo uspjehe, a zlatna medalja na ocjenjivanju Emozioni dl Monde u Bergamu, međunarodnom natjecanju cabernet sauvignona i merlota, za njegov Jakob 2009. bila je vrhunac njegova rada. Vino Jakob, mješavina cabernet sauvignona, cabernet franca, merlota i syraha, u Bergamu su novinari ocijenili najboljim hrvatskim vinom. Zanimljivo je da je prije umirovljenja i profesionalizacije Vinarije Jakob, ovaj nekadašnji veliki poduzetnik prodavao slavonski hrast za velike francuske bačvarije Nadalie i Seguin Moreau. Kaže savladao je odlično tu materiju i ponosan je da su bačve koje koristi isključivo od hrvatskog drveta. U razgovoru za naš portal pokušao je otkriti tajnu svog uspjeha i tvrdi:  „ništa od ovoga ne bi bilo da nema sunčanih obronaka Brodskog Stupnika i da vino nije odležalo dvije godine u hrvatskim barique bačvama“. Ono što je najvažnije, ističe, da osobno sudjeluje u svim fazama proizvodnje, od vinograda do podruma, naravno uz redovitu konzultaciju sa strukom. Pazim na svaku kapljicu vina i zato se mogu postići tako dobri rezultati zaključuje ovaj uspješni vinar.

 

Prije 15 godina proživjeli ste teške životne trenutke. Nakon srčanog udara ugradili su vam četiri srčane premosnice. Do tada kažete isključivo ste pili bijela vina i često se našalite da niste cijeli život pili samo bijela vina možda ne bih ni oboljeli.

Nakon što sam preživio infarkt upoznao sam zaljubljenika u vino Srećka Ljubljanovića koji mi je ispričao jednu priču da je čovjek balav do 50 godine, ne zna što pije i tada sazrijeva i počinje piti crna vina. Tako sam i ja sazrio nakon tog infarkta u 48 godini života. Sve je krenulo nekako slučajno. Odustao sam od svojeg dotadašnjeg poslovnog uvjerenja da ne idem na putovanja zrakoplovom dulja od dva sata. Shvatio sam da nemam što izgubiti i počeo putovati na Daleki istok – Singapur, Malezija, Tajland. Putujuću najčešće sam u zrakoplovima kušao francuska vina i jednostavno mi se organizam naviknuo na njih i počeo ih tražiti po povratku u Zagreb. U isto vrijeme Davor Zdjelarević počeo je graditi svoj hotel u Brodskom Stupniku i širiti nasade. Tako je i za mene potražio zemljište na kojem sam posadio samo crne sorte. Iako još uvijek volim popiti bijelo, ipak, nakon čaše crnog Jakoba osjećam se bolje, zdravije, nemam problema s tlakom. Eto već 15 godina, na svu sreću, nemam nikakvih problema sa srcem.

 

Živite u Zagrebu a svoje vinograde u Brodskom Stupniku smatrate, na neki način, vraćanjem duga kraju u kojem ste ponikli?

Nije to samo vraćanje duga jer ta mikrolokacija, po profesoru Nikoli Mirošević, najbolja je destinacija za kontinentalna crna vina, a za nju neki drugi znalci tvrde, da je uz Pelješac najbolja u Hrvatskoj. Vinogradi su na južnoj strani pa imamo toliko sunčanih dana kao i npr. Dubrovnik. Vrlo blizu je planina Motajica, rijeka Sava, jezera, kroz vinograde prolazi čuvena 45. paralela, sve to daje na kvaliteti grožđa. Na6,5 hektaraimamo tri bordoške sorte: Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot i Syrah.

Ističete kako vam je želja da kultura vina bude raširena i da si ljubitelji vina mogu priuštiti čašu finog vina svaki dan. Je li to razlog zbog kojeg ste u zadnje tri berbe ostavili jednu količinu vina koja se prodaje u takozvanim bag-in-box od 10 litara?

Cijena Jakoba 2009. je 100 kuna. Znači malo tko si je može priuštiti. To je cijena koja je za današnje vrijeme dosta visoka. Zato smo se odlučili za bag-in-box i prodajemo je po 35 kuna. Ono što mi ne stane u barique, nakon godinu dana u inoxu punim u bag-in-box. Osnovna ideja je da ljudi dođu do kvalitetnog vina za što manje novca. 35 kuna nije mnogo novca a ljudi mogu uživati u dobrom vinu. Na kraju se to pokazalo kao odličan potez jer prodaja bag-in-boxa ide jako dobro.

Kada ste u 2010. godini vidjeli da vam berba neće moći osigurati status vrhunskog vina, odlučili ste se na proizvodnju rose-a.  Kako ste zadovoljni ovogodišnjom berbom?

Zadovoljan sam s kvalitetom ali s količinom baš i ne. 50 posto je manje nego prošle godine. Imali smo također dosta velike troškove. U Slavoniji je bila tolika suša da smo u kolovozu išli plugovima kroz vinograde da se zatvore pore kako se ne bi isušila zemlja.Velike metarske štapove smo stavljali u pukotine. Bilo je dosta posla, puno troškova a na kraju imate manje grožđa. Ali kvaliteta je na svu sreću jako dobra.

Proizvodite nešto manje od 20.000 butelja vina i ne želite da vam proizvodnja pređe tu brojku. Zašto?

Nipošto ne želim više od 20.000 butelja, jer tu količinu čovjek može kontrolirati. Pošto sam u mirovini i cijeli život sam kušao i uživao u dobrim vinima, jednostavno mi je iz hobija prešlo u strast da napravim dobro vino. I ja ne želim da prijeđem 20 tisuća butelja. Uz to, grožđe u hladnjačama prevozimo u Zagreb gdje je proizvodnja u obiteljskoj kući, na Šestinama jer nemam podrum u Brodskom Stupniku. Imam 62 godine, u mirovini sam i to je investicija od pola milijuna do milijun eura da bi ga napravio u Brodskom Stupniku a ovdje ipak imam podrum koji mi odgovara, imam sve uvjete za cijeli proces proizvodnje. Volio bih, naravno, da je podrum u Slavoniji, ali u mojim godinama jednostavno nisam spreman na takvu investiciju.

Vašeg vina do sada gotovo i da nije bilo u prodaji u Hrvatskoj, odnosno moglo ga se pronaći u tek nekoliko boljih restorana. Većinu ste prodavali u Rusiju. Otkud rusko tržište?

Pa više od 80 posto naših vina plasirali smo na rusko tržište, a sad smo taj izvoz smanjili na 50 posto, jer planovi su nam da budemo što dostupniji u najboljim hrvatskim vinotekama i  restoranima. Imamo odličnog kupca u Rusiji, a prodaja nam najbolje ide na Bajkalskom jezeru, u Moskvu pa čak i u Sibiru. Sve što proizvedemo možemo bez problema plasirati na ogromno  rusko tržište. Naravno želimo se širiti i na naše tržište. Tako smo u restoranima, u posljednje vrijeme jako dostupni, dok u vinotekama ipak nešto manje. Biramo samo vrhunske restorane od Dubrovnika do Zagreba. Primjerice vrhunski restorani Apetit i Trilogija gdje se Jakob i najviše pije.

Kažete kako jedva čekate da Hrvatska uđe u Europsku Uniju. Ne bojite se konkurencije?

Smatram kako će zahvaljujući mojim poslovnim prijateljstvima i poznanstvima, Jakob vina naći mjesto na tom tržištu. I ne bojim se konkurencije, jer znam da radim kvalitetno. Svi moji prijatelji kada dolaze u Hrvatsku redovito dolaze po vino. Ljudi ga traže a ne mogu ponijeti više od kartona preko granice. Kada to bude riješeno, moći će se prodati bez problema. Europska unija je jako dobra prilika za sve naše vinare. 


Saša Špiranec: Iz perspektive vinskog kritičara

Ilija Zdravko Jakobović je profil za kakvim vinarstvo Hrvatske vapi. Dijeli nehinjenu strast ka vinu, zbog čega ne pretpostavlja profit kvaliteti, a istovremeno ima osjećaj za biznis i zdravorazumsko ulaganje. Nakon Zdjelarevića, sa svojim je izvrsnim Jakobom (kupažom caberneta, merlota i syraha), pružio još jedan dokaz da se Slavonskobrodsko vinogorje ljubi sa crnim sortama. 

  • “Pozdravljam napore organizatora koji su svojom predanošću i trudom uspjeli realizirati značajnu enogastronomsku manifestaciju. Upoznat sa važnošću jednog od vodećih enogastro sajmova Dalmacije odlučio sam vam dodijeliti pokroviteljstvo.”

    IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH
  • “Ovaj festival je vrlo značajan u promicanju vinske kulture Dalmacije.”

    MIKE MILJENKO GRGICH, slavni kalifornijsko-hrvatski vinar
  • “Dalmacija Wine Expo manifestacija je koja po svemu iskače iz šablone, i to radi na vrlo simpatičan, ali profesionalan način. Možda nije najveći, ali je zasigurno najšarmantniji vinski događaj.”

    LADA RADIN, novinarka gastro.hr
  • “Jako pozdravljam činjenicu da se "Dalmacija Wine Expo" održao u Makarskoj. Vinska industrija velik je potencijal za vašu zemlju. Posebno pozdravljam entuzijazam organizatora koji su pokrenuli jednu ovako plemenitu ideju.”

    ROBERT BENMOSCHE, izvršni direktor AIG-a, SAD
  • “Najkvalitetniji vinski događaj na području Dalmacije.”

    dr.sc. LEO GRACIN, vinar, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu

http://youtu.be/VdWsb-e7u7I http://youtu.be/Uzm2Xd8BJoo http://youtu.be/9KL6DYVaHY4

Newsletter

Za pretplatu na naš newsletter molimo upišite svoju e-mail adresu.

Potvrdni e-mail će vam odmah biti poslan.