Facebook Twitter Linkedin Google+

Najšarmantniji vinski događaj

Ivana Krstulović Carić: Problem dalmatinskih vinara je što nemamo tradiciju komuniciranja i svijest koliko se može zajednički napravit.

Ivana Krstulović Carić: Problem dalmatinskih vinara je što nemamo tradiciju komuniciranja i svijest koliko se može zajednički napravit.

Vinogradarsko-vinarska tradicija otoka Hvara izrodila je niz hvaljenih vina, od kojih su najcjenjenija ona spravljena od sorte plavac mali uzgajane na položajima hvarskih Plaža.

Profesionalni vinari na otoku se svakodnevno suočavaju sa izazovima i problemima vinarskog posla. Iako su svi u prijateljskom odnosu, u poslovnom smislu ne postoji suradnja. Otok Hvar nema ni udrugu vinogradara niti vinara koja bi zastupala njihove interese u lokalnoj zajednici, odnosno državi i koja bi komunicirala s potrošačima, bilo domaćim, bilo turistima. Napisala je to u travnju 2010 godine u jednoj od svojih kolumni Ivana Krstulović Carić. Samo mjesec dana poslije, krajem svibnja na Svjetski dan vina, desetak hvarskih vinara osnovali su svoju udrugu. Na osnivačkoj skupštini Andro Tomić iz Jelse izabran je za predsjednika, dok je Ivana Krstulović Carić izglasana za tajnicu. Nepune tri godine poslije Ivana Krstulović Carić je preuzela ulogu predsjednice udruge desetak hvarskih proizvođača zlatne kapljice čiji je konačan cilj zajednička promocija i nastupi te niz drugih pogodnosti koje pojedinačno ne mogu ostvariti.

Udruga djeluje nešto kraće od tri godine. Kako je došlo do njenog osnivanja i koliko se to pokazalo kao dobar potez?

Okupili smo se prije tri godine na inicijativu TZ Jelse s ciljem da se pokrenu nekakva ljetna  vinska događanja za vrijeme turističke sezone. Tako već tri sezone organiziramo razna događanja koja se odvijaju na trgovima u Jelsi, Starigradu i Svirčima i preko kojih promoviramo našu vinsku ponudu. Osmislili smo to  na način da se turisti upoznaju s hvarskim vinima, kušaju ih, ali i da se zabave tako da nas uvijek prati nekakva klapa. Takva događanja su jako dobro prihvaćena. Također, zbog usklađivanja zakona s onima Europske Unije i stupanja na snagu novih zakona potrebno će biti zaštiti vina sukladno tim normama. Zbog toga je potrebno zajednički raditi na kvaliteti i zaštiti vina. Što se tiče zajedničkih nastupa,  do sada smo nastupili na nekoliko sajmova poput vašeg Dalmacija Wine Expa i Festivala hrane i vina. Cilj nam je ipak više se prezentirati kao vinska destinacija nego pojedinačno kao vinari. Imamo i druge planove vezane uz našu suradnju ali sve to dosta sporo ide. Uvijek su problem sredstva jer, nažalost, lokalna zajednica ne prepoznaje potrebu da podrži naš rad. Više smo se oslonili na turističke zajednice koje bolje razumiju naš rad i s kojima imamo lakšu komunikaciju. U budućnosti planiramo nastaviti s ovim našim događanjima na otoku. Tako ćemo u lipnju organizirati Večer bogdanuše u Svirču gdje želimo promovirati tu našu autohtonu hvarsku sortu uz još nekakva edukativna događanja koja bi pridonijela njenoj promociji. Također planiramo izraditi i web stranicu koja će pomoći osvješćivanju ljudi o hvarskim vinima. Nemamo neke preambiciozne planove jer su teška vremena ali nastojat ćemo nekakvim laganim koracima iz našeg uporišta otoka Hvara krenuti prema ostatku Hrvatske.

S turističkim zajednicama imate odličnu komunikaciju, no kakva je vaša međusobna komunikacija? Koliko se često sastajete?

Ta međusobna komunikacija vječni je problem i to je općenito problem dalmatinskih vinara što jednostavno nemamo tu tradiciju komuniciranja između sebe i nemamo svijest koliko se može zajednički napravit. To je konkretno i meni glavni problem kao predsjednici udruge. Ponekad mi je jako teško dobiti odgovor od pojedinih članova, pa čak i jednostavni odgovor da ili ne. Mislim da je taj problem prisutan na razini cijele Dalmacije dok se na kontinentu ovakve udruge puno drugačije odnose  unutar sebe. Glavni nam je problem komunikacija s jednim dijelom otoka, konkretno s mjestom Sućuraj. Imamo jednog vinara kojemu je problem doći na sastanke i voziti sat vremena opasnom cestom, onda možete zamisliti kako je nama Hvaranima komunicirati s drugim udrugama u ostatku zemlje.

Ipak čini se da su osnivanjem vaše udruge ali i Udruge Vina Dalmacije stvari po tom pitanju krenule na bolje?

Sjajna je stvar što je osnovana krovna udruga dalmatinskih vinara Vina Dalmacije koja nam prenosi neke potrebne informacije o promjenama u zakonima i mogućnostima koje se nude. Kolega Sebastijan Tomić je naš predstavnik u toj udruzi tako da nam uvijek prenese što se planira u budućnosti u zakonodavstvu i koje su mogućnosti vezane uz ulazak u Europsku uniju. Dalmatinskim vinarima je jako teško komunicirati jedni s drugima jednostavno zbog te rascjepkanosti Dalmacije na otoke i loše povezanosti samih otoka i obale.

Jednom ste napisali kako bi udruga trebala igrati važnu ulogu u suzbijanju crnog tržišta, koje ne samo da oduzima prihode profesionalnim vinarima, koji uredno plaćaju poreze i potrebne pristojbe, već ruši i ugled vaših vina, obzirom da se na crnom tržištu nalaze vina koja nisu prošla nikakvu kontrolu. Je li se išta poradilo na tom području?

Godinama se postavljalo pitanje što napraviti s crnim tržištem. Nismo bili za nekakve represivne mjere, da budemo tužibabe i prijavljujem naše susjede inspekciji. Odlučili smo se da budemo prepoznatljivi kao članovi naše udruge. Stvorili smo logo „Hvar - otok vina“, što je u biti glavna ideja kako mi se moramo predstavljati. Znači, promovirat se kao jedna vinska destinacija a ne kao hvarski vinari. Logo „Hvar – otok vina“ koristimo u svojim promotivnim materijalima. Željeli smo prvo ojačati na našem području kroz turizam jer ostalo je još puno prostora da se poboljša prodaja. Iz vlastitog iskustva znam da turisti dođu na otok a da nemaju pojma da se tu uopće proizvodi vino. Smatram da je važnije da se mi istaknemo nego da se borimo s crnim tržištem na nekakve represivne načine.

Nekad je svako mjesto na Hvaru imalo svoju vinarsku zadrugu, danas su zadruge praktički izumrle?

Prije je svako mjesto imalo svoju ili vinarsku ili zadrugu koja je prerađivala levandu i ružmarin. Danas je pak ostala samo zadruga PZ Svirče koja ima poslovni odnos s Badelom koji je njihov distributer. Tu je nastao problem što riječ zadruga je ostala kao relikt iz nekih prošlih komunističkih vremena i ljudi su uvijek skeptični prema zadruga. Ipak, ova zadruga u Svirču je uspjela napraviti dobre proizvode i privući veliki broj kooperanata i zadrugara i tako ostati jedina zadruga koja funkcionira na otoku.

  • “Pozdravljam napore organizatora koji su svojom predanošću i trudom uspjeli realizirati značajnu enogastronomsku manifestaciju. Upoznat sa važnošću jednog od vodećih enogastro sajmova Dalmacije odlučio sam vam dodijeliti pokroviteljstvo.”

    IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH
  • “Ovaj festival je vrlo značajan u promicanju vinske kulture Dalmacije.”

    MIKE MILJENKO GRGICH, slavni kalifornijsko-hrvatski vinar
  • “Dalmacija Wine Expo manifestacija je koja po svemu iskače iz šablone, i to radi na vrlo simpatičan, ali profesionalan način. Možda nije najveći, ali je zasigurno najšarmantniji vinski događaj.”

    LADA RADIN, novinarka gastro.hr
  • “Jako pozdravljam činjenicu da se "Dalmacija Wine Expo" održao u Makarskoj. Vinska industrija velik je potencijal za vašu zemlju. Posebno pozdravljam entuzijazam organizatora koji su pokrenuli jednu ovako plemenitu ideju.”

    ROBERT BENMOSCHE, izvršni direktor AIG-a, SAD
  • “Najkvalitetniji vinski događaj na području Dalmacije.”

    dr.sc. LEO GRACIN, vinar, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu

http://youtu.be/VdWsb-e7u7I http://youtu.be/Uzm2Xd8BJoo http://youtu.be/9KL6DYVaHY4

Newsletter

Za pretplatu na naš newsletter molimo upišite svoju e-mail adresu.

Potvrdni e-mail će vam odmah biti poslan.