Facebook Twitter Linkedin Google+

Najšarmantniji vinski događaj

Maja Cebalo: Dolazimo na Dalmacija Wine Expo da se o Grku što više sazna i priča kao o jednoj posebno vrijednoj i rijetkoj sorti grožđa i vina

Maja Cebalo: Dolazimo na Dalmacija Wine Expo da se o Grku što više sazna i priča kao o jednoj posebno vrijednoj i rijetkoj sorti grožđa i vina

Stari Grci, koji su u 4. stoljeću prije naše ere osnovali svoju koloniju na Korčuli u predjelu današnje Lumbarde, nisu samo uspostavili svoj kulturni centar, već su zasadili vinovu lozu koja do danas daje tražena i cijenjena vina širom svijeta.

Tajnica Udruge vinogradara i vinara "Grk-Lumbarda", Maja Cebalo, u razgovoru za naš portal otkrila je tajnu ove posebne sorte grožđa “grk“, koje svojim karakteristikama spada u samo jedan posto svih vinovih loza na svijetu. Udruga broji osam proizvođača vina od čega njih čak sedam ima svoje restorane, seoska domaćinstva i kušaone. Iako se ovdje od davnina čovjek bavio uzgojem vinove loze i pravljenjem vina, posljednjih godina pokazala se potreba za udruživanjem proizvođača sa svrhom oplemenjivanja kvalitete vina i prenošenja glasa o vinu Grk i Lumbardi priča Maja Cebalo. Udruga vinara Lumbarde već nakon tri godine postojanja postigla je mnoge aktivnosti koje su uočene u Lumbardi.

Ove godine ponovno ćete sudjelovati na našem festivalu Dalmacija Wine Expo . Što ćemo imati priliku vidjeti od vaše udruge i koja će berba biti predstavljena?

Ove godine bit će predstavljena najnovija berba 2012. Zbog malih količina koje proizvedemo imamo poteškoća iz godine u godinu sačuvati vino. Ova godina obećava i moram reći da nam, na sreću, suša nije učinila nikakvu štetu. Količine su znatno manje, ali je kvaliteta puno bolja, iako ne varira previše kao primjerice na kontinentu. Udruga je već sudjelovala na Dalmacija Wine Expo-u;  to su sve registrirani proizvođači vina čiji je glavni proizvod grk, najčešće vrhunski, znači od nas osam, najmanje šest ima vrhunsko vino, a eventualno dva prođu kao kvalitetno vino. Ove godine još nismo razgovarali koliko nas ide u Makarsku, ali ići će najmanje četiri proizvođača, možda čak i šest.

Koje su to količine vina koje proizvodite i koliko hektara Lumbarda kao položaj ima?

Sve su to mali vinari po količini koju proizvode, ukupno između 15 i 20 tisuća butelja godišnje, nikad više od toga. Također, uz autohtoni grk uvijek se proizvodi i sorta plavac tako da na površinama na kojima je zasađen Grk nalazi se i oko 30 posto plavca. Grk je jedna posebna loza koja zahtijeva plavac što se pokazalo kao najbolje, jer on ima funkcionalno ženski cvijet i potrebna je druga loza koja cvate u isto vrijeme kao oprašivač. Lumbardsko polje ima ukupnu površinu od oko 30 ha, međutim, zbog raznih imovinsko pravnih odnosa čak jedna trećina nije u funkciji. Dosta naših ljudi iseljeno je po svijetu, zemlja se, nažalost, ne prodaje i jako je teško doći do nove zemlje, tako da se današnji vinari ne mogu širiti. Kako u vrijeme komunizma ljudi nisu bili motivirani da rade u vinogradu i žive od toga, parcele su se usitnjavale i možemo reći da svaka kuća ovdje već 2300 godina proizvodi svoj grk pa sitne parcele iz kojih ljudi uzimaju vino za sebe i svoju obitelj - jednostavno ne prodaju.

Stručnjaci kažu kako je nekad vino od grka bilo poznatije kao teže vino južnjačkog karaktera, dok se danas prilično promijenilo. Ima svježinu, krepkoću, stanovitu voćnost, te bez obzira što je i dalje prisutna snaga, punoća i južnjački karakter, može se raći da ima moderan i široko pristupačan izričaj. Zašto se grk toliko izmijenio?

To je promjena koja se dogodila svugdje na Mediteranu. Istraživala sam to, jer mi se susret s grkom i s tim problemom dogodio po prvi puta  u Lumbardi, kad sam saznala kako se radio po toj starinskoj metodi. Još imamo možda dva domaćinstva koja rade vino za svoju upotrebu na taj starinski način; to je u stvari bijelo vino ali po tehnologiji crnog vina. Zapravo to je sok koji ostaje na dropu sedam dana pa se tek onda istiskuje. Tako se međutim radilo i na cijelom Mediteranu - južnoj Francuskoj, Italiji, Grčkoj, istarska Malvazija je isto tako rađena, što mi je potvrdio i gospodin Kozlović. Sve su te bijele sorte rađene na taj način. Kako su se oni modernizirali, prihvativši nove tehnike pravljena vina, tako se to dogodilo i ovdje, u Lumbardi. Novom tehnologijom od tog grožđa se radi moderno, elegantno i fino vino, doduše, još visokih alkohola. Ono što je karakteristično za grk, a nije za druga vina južnih podneblja, jest to da ima malo povišenu kiselinu koja ta vina čini svježima a ne tupima.

Spomenuli ste kako je grk kao sorta funkcionalno jednospolac. Dakle, cvijet ne oprašuje sam sebe, kao u drugih sorata nego mu treba oprašivač. Što je posljedica te činjenice i da li se to odražava pozitivno na kvalitetu vina?

Po mome sudu je pozitivno, no znanost još tu nije rekla zadnju riječ. Mi smo, u suradnji s Agronomskim fakultetom, proveli istraživanja koja bi trebala pridonijeti poboljšanju uzgoja grožđa i proizvodnje vina. Grk je funkcionalno ženski cvijet, mi mu tepamo da je to naša „Grkinja“. Funkcionalno ženski ili samo funkcionalno muški cvijet ima samo jedan posto svih vinovih loza na svijetu, dakle, to je vrlo rijetka pojava. Po mome sudu takva situacija nije bila prije 50 godina, a pogotovo ne prije sto godina. Smatram da ih je bilo puno više, međutim, takve sorte vinove loze moraju imati oprašivača koji cvate u isto vrijeme. Što je jako teško postići. Oprašivanje nikad nije potpuno, jer bobice koje se zametnu nisu uvijek oprašene tako da su radmani vrlo mali. Npr. sa jednoga trsa koji nama nosi od kilogram do kilogram i pol grožđa, dobijemo pola butelje vina - znači, trebaju nam dva trsa za jednu butelju vina, za razliku od drugih sorti i proizvođača koji po jednom trsu mogu dobiti čak dvije butelje vina. Prinosi su vrlo mali i takve vinove loze su uglavnom zapostavljene u odnosu na druge. Jednostavno nisu bile izrazito dobre i zanimljive pa su napuštene. Međutim Grku se to nije dogodilo, vjerojatno zbog te posebne arome koju ima. Ta jedna mikro klima koju ima Lumbarda pokazuje najbolje karakteristike u grka. Očito se pokazala zanimljivom ljudima koji ju odgajaju već stotine godina.

Govori se da je Lumbardsko pjeskovito polje jedno od rijetkih koje je poštedjela filoksera. Je li upravo to razlog za endemsku prisutnost grka samo u tom polju?

To se uistinu dogodilo. Na samom otoku, po vinima je bio poznatiji zapadni dio otoka; primjerice mjesto Blato je imalo jako puno vinogradara i vinara. Međutim, filoksera je poharala njihove vinograde i oni su se mahom iselili, Blato je ostalo samo na jednoj desetini stanovništva i s vremenom su se mještani okrenuli maslinarstvu. Blato i zapadni dio otoka danas su poznatiji po maslinama nego po vinu, dok Lumbarda nije uopće osjetila to iseljavanje jer su ljudi očito mogli živjeti od loze koju filoksera nije uništila, jer u pješčanom tlu ne radi veliku štetu.

Koja je procjena porijekla grka? Zbog spoznaje da se radi o autohtonoj sorti koja je preživjela filokseru, nudi se pretpostavka da je starija od drugih sorata?

DNA analize su pokazale da je to izrazito stara sorta. Vodi se kao jedna od 160 autohtonih hrvatskih sorti, dok za njeno porijeklo nismo sasvim sigurni. DNA metode pokazale su da nigdje nema slične loze, niti u Grčkoj niti u južnoj Italiji, gdje su se one možda  mogle raširiti. Postoji nekoliko vinovih loza u Italiji, npr. sorte greceto, greco di bianco koji imaju slična imena, no genetski su to sasvim druge sorte. One su vjerojatno dobile ime po Grcima koji su ih tamo donijeli. Da li se to isto dogodilo s grkom to ne možemo sa sigurnošću znati. Ono što znamo jest da su se Grci u Lumbardu naselili 300 godina pr. Kr. o čemu svjedoči arheološki spomenik o osnutku kolonije, koji se zove Lumbarajska Psefizma. Na tom dokumentu, koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, zapisano je kako će ta kolonija biti osnovana, kako će se njome vladati, kako će zemlja biti podijeljena među kolonistima te su nabrojani  kolonisti iz Grčke koji su tu došli. Sporazum je napravljen između novopridošlih Grka i starosjedilaca Ilira koji su vrlo vjerojatno uzgajali vinovu lozu. Vrlo je vjerojatno da su Grci sa sobom donijeli nekakvu vinovu lozu; je li to grk ili nije, mi zapravo nemamo dokaza. Domaći ljudi grk ovdje zovu gerk a gerk je nešto što je gorkasto. Ovo vino ima jedan blagi gorkasti fini „after taste“, odnosno završetak, po čemu se razlikuje od ostalih vina u regiji i možda je po tome dobilo ime. Mi imamo dvije priče, ali ne znamo koja je točna. „Lumbarajski GRK od Psefizme do naših dana“ naziv je i monografije autora prof. dr. sc. Nikole Miroševića i suradnika, koja je prošle godine objavljena uz pomoć Udruge vinogradara i vinara "Grk-Lumbarda" i Općine Lumbarda..

Grka ima vrlo malo po supermarketima i vinotekama diljem Hrvatske. Kada će se naći u prodaji u ostatku zemlje?

Grka zasad ima nešto u Zagrebu, ali jako malo. Nama to nije primarni cilj, jer od osam proizvođača te sorte čak sedam ih ima svoje restorane, seoska domaćinstva i kušaone. Oni plasiraju svoj grk kroz svoje ugostiteljske objekte u samoj Lumbardi pa im ne ostaje za prodaju izvan otoka. Mogu reći da se čak 70 posto grka popije u samoj Lumbardi, jedino moja familija, suprug Branimir i ja, prodajemo naš grk izvan otoka, ali također smo vezani za ovaj kraj od Splita do Dubrovnika. Te količine su ipak vrlo male i gledamo biti prisutni na tržištu svih dvanaest mjeseci. Nama je pak, kao udruzi, zanimljivo da se za grk zna; dakle, kad smo na sajmovima nama nisu zanimljivi trgovački kontakti već to da se o Grku što više sazna i priča kao o jednoj posebno vrijednoj i rijetkoj sorti grožđa i vina koja se proizvodi prvenstveno u Lumbardi. Želja nam je ljude privući u Lumbardu da dođu i kušaju vino na mjestu gdje se proizvodi.

Photo: facebook

  • “Pozdravljam napore organizatora koji su svojom predanošću i trudom uspjeli realizirati značajnu enogastronomsku manifestaciju. Upoznat sa važnošću jednog od vodećih enogastro sajmova Dalmacije odlučio sam vam dodijeliti pokroviteljstvo.”

    IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH
  • “Ovaj festival je vrlo značajan u promicanju vinske kulture Dalmacije.”

    MIKE MILJENKO GRGICH, slavni kalifornijsko-hrvatski vinar
  • “Dalmacija Wine Expo manifestacija je koja po svemu iskače iz šablone, i to radi na vrlo simpatičan, ali profesionalan način. Možda nije najveći, ali je zasigurno najšarmantniji vinski događaj.”

    LADA RADIN, novinarka gastro.hr
  • “Jako pozdravljam činjenicu da se "Dalmacija Wine Expo" održao u Makarskoj. Vinska industrija velik je potencijal za vašu zemlju. Posebno pozdravljam entuzijazam organizatora koji su pokrenuli jednu ovako plemenitu ideju.”

    ROBERT BENMOSCHE, izvršni direktor AIG-a, SAD
  • “Najkvalitetniji vinski događaj na području Dalmacije.”

    dr.sc. LEO GRACIN, vinar, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu

http://youtu.be/VdWsb-e7u7I http://youtu.be/Uzm2Xd8BJoo http://youtu.be/9KL6DYVaHY4

Newsletter

Za pretplatu na naš newsletter molimo upišite svoju e-mail adresu.

Potvrdni e-mail će vam odmah biti poslan.