Facebook Twitter Linkedin Google+

Najšarmantniji vinski događaj

MILAN SENJANOVIĆ: Više od 60 posto proizvedenih vina na otoku Visu ne spadaju po kakvoći u vina koja bi se trebala pojavljivati na tržištu. Želimo to promijeniti.

MILAN SENJANOVIĆ: Više od 60 posto proizvedenih vina na otoku Visu ne spadaju po kakvoći u vina koja bi se trebala pojavljivati na tržištu. Želimo to promijeniti.

Grčki pisac Athenaios u svom djelu „Gozba učenjaka“ još prije dvije tisuće godina o dalmatinskim je vinima napisao „ Na otoku Visu proizvodi se vino koje se u usporedbi sa svima drugima pokazuje najboljim“ Tradiciju proizvodnje vrhunskog vina na ovom dalmatinskom otoku nastavili su vinari danas udruženi u Udrugu Vinovisa.

Tajnik udruge Milan Senjanović u razgovoru za naš portal ispričao nam je kako je Vinovisa osnovana prije nešto više od dvije godine kao udruga proizvođača vina s oznakom KZP (kontrole zemljopisnog podrijetla op.a). Cilj im je bio, kaže Senjanović, osnovati specijaliziranu udrugu kako bi omogućili da teme o kojima se najviše govori i koje su najveći problem, poput plasmana i brendiranja vina mogu izložiti vinarima. Osnivanje takve udruge za sada se pokazalo kao dobar potez, međutim, u njoj se također dobro oslikava i sva problematika vinarstva na otoku Visu - zaključuje tajnik Vinovise.

Udrugu se osnovali tek nedavno. Koliko ste uspjeli privući vinara i koji su prvi koraci?

Udruga za sada broji 11 članova, a među njima su i dvije zadruge, PZ Podšpilje i PZ  Komiža. Osim striktnih pravila da to budu proizvođači buteljiranog vina sa KZP-om,odnosno s markicama u sustavu, mi smo ipak pozvali i članove koji imaju ambicije taj nivo jednog dana dostići. Tako da za sada imamo, osim te dvije zadruge, i četiri OPG-a koja žive isključivo od vinarstva i to im je jedina djelatnost. To zapravo pokazuje da na našem otoku  koji je povijesno poznat kao vinarska i vinogradska regija više od 2000 godine, vinarstvo i vinogradarstvo je palo na relativno niske grane po brojnosti i količini proizvodnje, ali na sreću ne i po kvaliteti. Naš je prvi zadatak pronaći način kako postići prepoznatljivost, posebnu vinarsku nišu na tržištu, jer naša ukupna proizvodnja jedva prelazi potrebe samog otoka Visa za vrijeme turističke sezone. Od svih naših članova možda tek dva gospodarstva imaju snage, količine i kvalitete da testiraju tržište van otoka. Želja nam je zapravo se širiti polako i nastojati povećavati proizvodnju kako u smislu količine tako i u smislu kvalitete.

Tajnica udruge hvarskih vinara Ivana  Krstulović Carić kaže da je njihov najveći problem što nemaju tradiciju komuniciranja i svijest koliko se može zajednički napravit. Kako vi gledat na to nakon dvije godine što udruga postoji?

Mogu slobodno reći da nemamo toliko problema u komunikaciji, posebno unutar Udruge. Najveći problemi s kojima se susrećemo su plasman i prepoznatljivost, jer čak i na našem vlastitom otoku nismo zadovoljni s količinom koju prodamo tijekom turističke sezone. Opća recesija i slaba platežna moć gostiju je okrenula turistički sektor prema jeftinijim sortama niže kvalitete. Prioritet nam je u potpunosti zauzeti naše vlastito tržište, otok Vis,  te postići da je rijetkost naći na otoku neko vino koje nije viško. To je veliki i težak zadatak jer zbog usitnjenosti naših imanja i vinograda, odnosno naše težnje da proizvedemo visoko kvalitetno vino, nalazimo se u previsokom cjenovnom razredu, što u današnje vrijeme nije naročiti adut na tržištu Jedan od najvećih problema je pozicioniranje na tržištu, vraćanje one pozicije koju je Vis kroz povijest imao. Prije osnivanja naše udruge, na Visu je postojala jedna opća udruga koja je okupljala sve koji imaju bilo kakve veze s vinogradarstvom, grožđem i vinom i veliki dio tog članstva nije bio otvoren ka kvaliteti i prepoznatljivosti. Naša procjena je da na Visu više od 60 posto proizvedenih vina po kakvoći ne spada u vina koja bi se uopće trebala pojavljivati na tržištu. Tako da ta siva i crna zona u vinarstvu je još uvijek veliki problem koji nas ometa da idemo naprijed. To su sve razlozi zbog kojih smo išli na povezivanje usko specijaliziranih obrta i vinara kojima je jedini cilj dizati kvalitetu i napraviti prepoznatljivo vino. Zasad to jako dobro funkcionira, jedino što nemamo dovoljno financijske snage da napravimo kvalitetnu kampanju koja bi nam osigurala prepoznatljivost. Nažalost, gost koji dođe na Vis još uvijek ima veću šansu popiti loše, nego vrhunsko i kvalitetno vino. Tako se stvara pogrešna slika o tome što se na Visu može kušati.

Autohtona viška sorta „vugava“ 70-ih godina prošlog stoljeća zauzimala je tek oko 5 posto ukupne površine viških vinograda. Kakva je danas situacija?

Na Visu imate dvije sorte koji su naši konji za utrku, to su „plavac“ i „vugava“. Upravo je vugava autohtona viška sorta i mi smo uvjereni da izvorne vugave nema nigdje osim na Visu. To je specifična sorta koja još nije iskoristila svoj potencijal, vrhunsko grožđe i vrhunska sirovina za proizvodnju izvanrednih vina, međutim, s enološke pozicije još nismo potpuno istražili njene potencijale. Stalno smo u dilemi da li se zadržati na onom standardnom tradicionalnom dalmatinskom profilu bijelog vina koje ima jako tijelo i relativno visoke alkohole ili se ipak okrenuti nekakvom modernijem pristupu. Vugave danas zauzima 20-ak posto ukupne površine viških vinograda. Relativno je malo zastupljena jer je rana sorta u koju treba uložiti jako puno truda i na kraju se dobije mali urod po stablu, što znači da pripada višoj kategoriji kvalitete ako se radi o izvornoj vugavi. Nažalost, danas se na tržištu pojavljuju kupaže stolnih sorti s tek malim dodatkom vugave tek toliko da se dobije neki miris i onda se tako plasiraju kao vugava. Ako vidite vugavu koja je svijetložuta, prozirna, s alkoholima 11 posto onda budite sigurni kako to nije vugava već nekakva patvorina.

Kažete da tržište još nije otkrilo viška vina. Gdje se mogu pronaći?

U Zagrebu nas se može pronaći u nekoliko vinoteka dok smo slabo zastupljeni u restoranima i hotelima. Tu se pojavljuje problem male količine naših vina. Mi jednostavno nemamo dovoljnu količinu koju možemo priskrbiti tržištu da bi se naširoko pojavili po restoranima i hotelima. Jednostavno ne želimo odstupiti od naših principa da držimo visoku kvalitetu i tu se jednostavno stvara zatvoreni krug. Da bi se pozicionirali na tržištu morali bi imati količinu, da bi imali količinu morali bi imati financijske snage da proširimo proizvodnju, da bi dobili tu financijsku snagu moramo imati dobru prodaju, a bez količine ne možemo imati dobru  prodaju.

Udruga će ove godine sudjelovati na Dalmacija Wine Expo-u. Što ćete nam predstaviti i kakva su očekivanja od dolaska u Makarsku?

Dolazimo kao udruga s desetak etiketa uglavnom plavaca i vugave. Trudit ćemo se biti aktivni i prepoznatljivi. Nemamo senzacionalnih očekivanja da će nam se odjednom promijeniti situacija o kojoj govorim, ali gledamo na DWE  kao jako dobro organiziranu i osmišljenu priredbu u kojoj možemo naći priliku da tržište i ljude koji će pristupiti našem štandu upoznamo sa specifičnostima otoka Visa. Znači,  želja nam je da  napravimo jedan mali korak od onoga gdje smo sada, jer onako kako smo mi pozicionirani samo malim koracima možemo ići naprijed.  Onoliko koliko uspijemo dignuti prodaju u jednoj godini, toliko ćemo sljedeće godine moći dignuti našu količinu vrhunskih vina.

 

  • “Pozdravljam napore organizatora koji su svojom predanošću i trudom uspjeli realizirati značajnu enogastronomsku manifestaciju. Upoznat sa važnošću jednog od vodećih enogastro sajmova Dalmacije odlučio sam vam dodijeliti pokroviteljstvo.”

    IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH
  • “Ovaj festival je vrlo značajan u promicanju vinske kulture Dalmacije.”

    MIKE MILJENKO GRGICH, slavni kalifornijsko-hrvatski vinar
  • “Dalmacija Wine Expo manifestacija je koja po svemu iskače iz šablone, i to radi na vrlo simpatičan, ali profesionalan način. Možda nije najveći, ali je zasigurno najšarmantniji vinski događaj.”

    LADA RADIN, novinarka gastro.hr
  • “Jako pozdravljam činjenicu da se "Dalmacija Wine Expo" održao u Makarskoj. Vinska industrija velik je potencijal za vašu zemlju. Posebno pozdravljam entuzijazam organizatora koji su pokrenuli jednu ovako plemenitu ideju.”

    ROBERT BENMOSCHE, izvršni direktor AIG-a, SAD
  • “Najkvalitetniji vinski događaj na području Dalmacije.”

    dr.sc. LEO GRACIN, vinar, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu

http://youtu.be/VdWsb-e7u7I http://youtu.be/Uzm2Xd8BJoo http://youtu.be/9KL6DYVaHY4

Newsletter

Za pretplatu na naš newsletter molimo upišite svoju e-mail adresu.

Potvrdni e-mail će vam odmah biti poslan.