Facebook Twitter Linkedin Google+

Najšarmantniji vinski događaj

Željko Vrsaljko iz Udruge Nadinski vinari: „Uz dobro brendiranje naša vina mogla bi doživjeti inozemnu slavu“

Željko Vrsaljko iz Udruge Nadinski vinari: „Uz dobro brendiranje naša vina mogla bi doživjeti inozemnu slavu“

Iako nije razvikana poput nekih drugih vinskih regija, upravo je Zadarska županija, s oko 1600 hektara, među vodećima u Hrvatskoj po površinama pod vinogradima. Malo mjesto u Ravnim kotarima, Nadin, s više je od 400 ha perjanica, od čega je čak 60 hektara vinove loze ekološkog uzgoja, što je najveće područje s eko proizvodnjom loze u cijeloj Hrvatskoj.

Željko Vrsaljko zasigurno je prvo ime među vinarima toga kraja i čelni čovjek udruge “Nadinski vinari“ koja djeluje već pet godina i broji 60 članova. U razgovoru za naš portal otkrio je kolika je važnost vinogradarstva i vinarstva za taj kraj i zašto je Nadin tek posljednjih nekoliko godina dobio svoju šansu na vinskom tržištu. Ispričao nam je i kako tu žive vrijedni ljudi koji žele nešto stvoriti, a šansu će sigurno iskoristiti, bez obzira na sve poteškoće u proizvodnji i plasmanu. Ova županija prije pet godina nije imala nijedno etiketirano vino osim benkovačkog rosea. Danas ih sigurno ima četrdesetak i svake godine ta brojka raste tako da, zaključuje Vrsaljko, priča da u Nadinu žive dobri vinogradari, a loši vinari - definitivno više ne stoji.

U svibnju prošle godine osvojili ste prvu međunarodnu zlatnu medalju. Vaše vino Nadinska rana, mješavina syraha i merlota, “pozlatila” se na ocjenjivanju Muvina u Prešovu u Slovačkoj. Dobili ste više bodova nego slavni Zlatan Plavac Grand Cru Zlatana Plenkovića, koji je čak triput skuplji od vašeg. 

Jako me iznenadila ta nagrada. Muvina je međunarodni sajam na kojem je sudjelovalo čak 19 država, a među 490 svjetskih vina iz Hrvatske, bilo je nas pet vinara, od čega iz Dalmacije samo Zlatan Plenković i ja. Bilo je tu argentinskih, australskih, čak i izraelskih vina. Išao sam u Slovačku  s tri vina - nadinskom ranom, cuveeom i syrahom, a osvojio sam zlato i dva srebra. Nadinska rana je osvojila zlato, bila je najbolje hrvatsko vino i tako našla svoje mjesto u muzeju vina u Slovačkoj, što mi je iznimno drago jer nisam imao pojma da postoji jedan takav muzej u kojem mjesto dobivaju sva vina koja osvoje najviša priznanja. Eto, Nadinska rana je našla svoje mjesto u društvu najboljih svjetskih vina.

Vino Nadinska rana je kupaža syraha i merlota i za nju ste više puta nagrađivani. Uvijek ističete kako je to vaš ponos. Možete li nam ga ukratko predstaviti?

To je moje prvo vino s kojim sam osvojio prve medalje, prve nagrade. Mogu reći da se radi o  vrhunskom vinu i ponosan sam na njegovu kvalitetu i njegovo ime. Nadinska rana ime je dobila po burnoj povijesti mjesta koje je naseljeno 200 godina prije Krista. To je neobično ime i jednostavno je ljudima sjelo tako da će to sigurno uvijek biti moje prvo i najdraže vino. Uz dobro brendiranje i povećanje proizvodnje, ovo bi vino moglo doživjeti inozemnu slavu. Do sada su ga mnogi probali kopirati, ali, evo, još nikome nije uspjelo(smijeh).


Rekli ste da ste prošli mukotrpan put za stvoriti vrhunsko vino? 

Izuzetno sam zadovoljan što sam proizveo vrhunsko vino koje je rezultat višegodišnjeg rada i truda. Kada čovjek svojim vlastitim snagama stvori jedno takvo vino velika je radost. No, mislim da to ništa nije novo i da taj težak put prolaze svi vinari koji se ozbiljno bave tim poslom. Morate stvoriti vrhunsku sirovinu, jer bez toga nema ništa i sve je onda stvar umješnosti, znanja i truda samoga vinara da od te vrhunske sirovine stvori vrhunsko vino. No, mislim da i visokokvalitetna vina nisu ništa manje vrijedna spomena od onih vrhunskih. Trenutno radimo 15-ak tisuća butelja godišnje, s tim da imamo tendenciju rasta. Mislim da ćemo ove godine uspjeti napraviti duplo više, jer nam tako nalaže situacija. Imamo dosta grožđa,zahtjevi tržišta su postali još veći i mogu sa sigurnošću reći da ćemo ove godine proizvodnju udvostručiti do čak 30 tisuća litara.

Zajedno s drugim zadarskim vinarima ste krenuli u stvaranje brenda autohtone maraštine?Kako je došlo do toga?

U ponudi zadarskih vinara koji su crnim vinima dosegnuli sam vrh, nedostalo je jedno “zvučno” bijelo vino. Maraština je kvalitetom i zaštićenim zemljopisnim položajem idealna za tu ulogu. Složili smo se da to bude naša autohtona sorta koja je ovdje prisutna već jako dugo i sigurno da od nje želimo učiniti jedno odlično vino koje će biti prepoznatljivo na tržištu. To je jedan proizvod koji uskoro dolazi na tržište od svih nas vinara s ovog područja.

Gdje se mogu kupiti vaša vina? Imate li, nakon svih tih priznanja, možda plan za izvoz?

Ima nas u hotelima, restoranima, vinotekama, specijaliziranim trgovinama, suvenirnicama. Značajan proboj napravili smo i u turizmu jer je lanac hotela Falkensteiner uzeo dva moja vina i izuzetno sam ponosan na to. Oni su jedini na zadarskom području koji imaju hotel sa pet zvjezdica i Falkensteiner nas je kroz svoje oglašavanje reklamirao i na austrijskom tržištu.

Kada u jednoj sezoni prodaju po 300 butelja i više moga vina sigurno da sam zadovoljan tim poslom. Svaki hotel s pet zvjezdica mora imati sva svjetska vina, jer mora te zvjezdice opravdati, tako da sam iznimno ponosan na moje prisustvo u tom hotelu i sve su to za mene kao proizvođača izvrsne reference. Trenutno ne izvozimo svoja vina, imamo pregovore s nekim zemljama u EU i Kanadi, ali za sada je to još u početnoj fazi.

Uvijek posebno ističete da proizvodite vino s ekološkom markicom?

Kompletna proizvodnja grožđa i vina je pod eko certifikatom, što znači da se vinogradi tretiraju isključivo gnojem i preparatima koji su ekološki dozvoljeni i zakonski propisani. Sva naša vina su ekstra djevičanska i na to smo jako ponosni, ne samo ja nego i svi moji kolege koji smo se pronašli u  ekološkoj proizvodnji. To je sigurno jedna lijepa priča za budućnost jer mislim da takva vina imaju svoje mjesto na tržištu. Kad vas netko pita da između tisuću vina izaberete jedno vino onda ja uvijek imam svoju priču – kažem – „to su sve vrhunska vina ali moje je uz to još i ekološko“. Već to sada ima svoju visoku cijenu jer u Europskoj uniji odavno prepoznaju ekološke proizvode i što je još važnije sve ih više traže. Također ovakvim načinom proizvodnje čuvamo okoliš.

Dolazite na Dalmacija Wine Expo gdje ćete se predstaviti široj javnosti. Kakva su očekivanja od festivala?

Imamo velika očekivanja, sigurno da ćemo se upoznati s kolegama vinarima, porazgovarati s njima i predstaviti svoja vina na tom tržištu, ali i šire. Nadamo se da će to biti dobro odrađeno i uvjeren sam da će to biti vrhunski odrađeno. Imat ćemo i posebnu radionicu s naglaskom na ekološku proizvodnju; tu vidimo našu šansu i mislim da ćemo je znati iskoristiti kako treba.

 

  • “Pozdravljam napore organizatora koji su svojom predanošću i trudom uspjeli realizirati značajnu enogastronomsku manifestaciju. Upoznat sa važnošću jednog od vodećih enogastro sajmova Dalmacije odlučio sam vam dodijeliti pokroviteljstvo.”

    IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik RH
  • “Ovaj festival je vrlo značajan u promicanju vinske kulture Dalmacije.”

    MIKE MILJENKO GRGICH, slavni kalifornijsko-hrvatski vinar
  • “Dalmacija Wine Expo manifestacija je koja po svemu iskače iz šablone, i to radi na vrlo simpatičan, ali profesionalan način. Možda nije najveći, ali je zasigurno najšarmantniji vinski događaj.”

    LADA RADIN, novinarka gastro.hr
  • “Jako pozdravljam činjenicu da se "Dalmacija Wine Expo" održao u Makarskoj. Vinska industrija velik je potencijal za vašu zemlju. Posebno pozdravljam entuzijazam organizatora koji su pokrenuli jednu ovako plemenitu ideju.”

    ROBERT BENMOSCHE, izvršni direktor AIG-a, SAD
  • “Najkvalitetniji vinski događaj na području Dalmacije.”

    dr.sc. LEO GRACIN, vinar, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu

http://youtu.be/VdWsb-e7u7I http://youtu.be/Uzm2Xd8BJoo http://youtu.be/9KL6DYVaHY4

Newsletter

Za pretplatu na naš newsletter molimo upišite svoju e-mail adresu.

Potvrdni e-mail će vam odmah biti poslan.